HRVATSKI STANDARDNI JEZIK
Dragi korisnici! Ovaj se test sastoji od četiri dijela. Prvi dio ispituje pravopis, drugi rječnik, treći gramatiku, a četvrti razumijevanje teksta. U svakom dijelu navedene su upute za rješavanje zadataka koje treba pažljivo pročitati. Puno uspjeha!
PRAVOPIS
IJE ili JE?
1. Među ponuđenim riječima pronađi POGREŠNO napisanu i označi je.
a) dvjesto
b) sječanj
c) rječit
d) nijem
PROVJERI

2. Sljedeće primjere dopuni s IJE ili JE.
povst,
ocna,
pogršiti,
ssti,
vrdan
PROVJERI

Č ili Ć?
3. Među ponuđenim riječima pronađi POGREŠNO napisanu.
a) obećanje
b) ljubičica
c) pračka
d) pomoć
PROVJERI

4. Sljedeće primjere dopuni sa Č ili Ć.
irilica,
sendvi,
inei,
maeha,
akati
PROVJERI

DŽ ili Đ?
5. Među ponuđenim riječima pronađi POGREŠNO napisanu.
a) svjedodžba
b) ridžovka
c) đurđica
d) džep
PROVJERI

6. Sljedeće primjere dopuni sa DŽ ili Đ.
piama,
luak,
on,
emper,
hra
PROVJERI

GLASOVNE PROMJENE
7. Koja je riječ POGREŠNO napisana?
a) jedamput
b) bombon
c) golupčić
d) najjači
PROVJERI

ZAREZ
8. Pročitaj rečenice, obrati pažnju na mjesto zareza u njima te označi slovo ispred one koja je TOČNO napisana (samo je JEDNA točna).
a) Znao je da sutra piše test ali nije učio.
b) Iako je bolestan došao je u školu.
c) Sve je to, prijatelju, samo igra.
d) Kupio je kruh, mlijeko, i jogurt.
PROVJERI

UPRAVNI GOVOR
9. Pročitaj rečenice pazeći na upravni govor i označi slovo ispred one koja je TOČNO napisana (samo je JEDNA točna).
a) Istražitelj je upitao: „Zašto si ga ubio“?
b) Istražitelj je upitao, „Zašto si ga ubio?“
c) Istražitelj je upitao: „Zašto si ga ubio?“
d) Istražitelj je upitao, „Zašto si ga ubio“?
PROVJERI

VELIKO I MALO SLOVO
10. Pročitaj sljedeće primjere i ispravi ih prema pravilima o pisanju velikog i malog slova.
 orski  otar
 rg  ralja  etra  rešimira
 lica  ipa
 jevica  arija
 almatinac
 litvička  ezera
 ova  odina (1.1.)
 rležin
 uski
 an  ržavnosti  epublike  rvatske
PROVJERI

RJEČNIK
Koja riječ nedostaje da bi smisao rečenice bio potpun?
1. Njih dvoje međusobno se ne podnose. Stalno su u nekakvom __________.
a) kontekstu
b) kontrastu
c) konfliktu
d) kontaktu
PROVJERI

2. Neki misle da je bolje živjeti isplanirano i tako točno znati što slijedi. Drugi pak misle da je bolje živjeti __________ jer im je tako život pun iznenađenja.
a) spremno
b) spontano
c) spokojno
d) sputano
PROVJERI

3. Jučerašnji dan bio je obilježen ____________ nesrećom koju nitko od sudionika nije preživio.
a) bolnom
b) uobičajenom
c) kobnom
d) očekivanom
PROVJERI

II. Odaberite odgovarajuću parafrazu ili sinonim povećane riječi:
1. REALNO stanje stvari vrlo je zabrinjavajuće.
a) stalno
b) moguće
c) buduće
d) stvarno
PROVJERI

2. Nedavno sam pročitala oglas u kojem traže SUROGAT majku.
a) privremenu
b) izgubljenu
c) zamjensku
d) odsutnu
PROVJERI

3. Dioklecijanova palača u Splitu i arena u Puli dokazuju da je i na području Hrvatske bila prisutna DREVNA rimska kultura.
a) stara
b) divna
c) velika
d) moćna
PROVJERI

4. Svi su se složili da je spašavanje utopljenika obavio SMJELO i stručno.
a) spretno
b) hrabro
c) oprezno
d) hitro
PROVJERI

5. SLUTILI smo da će se dogoditi nešto loše.
a) vjerovali smo
b) mislili smo
c) osjećali smo
d) znali smo
PROVJERI

6. Umjetnost se bori protiv MONOTONIJE života.
a) prolaznosti
b) ispraznosti
c) besmislenosti
d) jednoličnosti
PROVJERI

7. Kneginja Jelena drhtala je još uvijek od same pomisli na taj CJELOV.
a) poljubac
b) pogled
c) susret
d) dodir
PROVJERI

GRAMATIKA
U rečenicu umetni zadani glagolski oblik:
''Bez sloge ništa ne (postići – kondicional I., 2. l. mn.)'', rekao im je učitelj.
Ako (raditi – futur II., 2. l. jd.), zaradit ćeš.
Tek (usnuti – aorist, 3. l. mn. ), kad sviće zora.
PROVJERI

Umetni riječ u rečenicu u traženi oblik i imenuj glasovnu promjenu!
a) Ovo je (posvojni pridjev riječi majka) broš.
b) ''Ovako se, (vojnik), ne slaže krevet!'', našalio se sa mnom.
c) Kraj kućice je (zbirna imenica riječi prut) bilo lijepo složeno.
d) '' (reći – imperativ), hoćeš li ispeći onaj ukusan kolač?''
e) Tvrdila je da je zaista vidjela (anđeo) u tom trenutku.
PROVJERI

Napiši pored svake riječi odgovarajući broj!
dvorana 1) prefiksacija
bešćutan 2) slaganje (pomoću samoglasnika o)
tamnosiv 3) srašćivanje
krivotvoritelj 4) polusloženica
spomen-ploča 5) sufiksacija
PROVJERI

RAZUMIJEVANJE TEKSTA
Pred vama je tekst koji trebate pažljivo pročitati i odgovoriti na pitanja.
Za Aziju možemo reći da je kolijevka ljudske civilizacije. Tamo je još davno, prije 5 500 godina, započeo razvoj ljudske civilizacije. Azijci su izumili pismo, svi glavni osnivači svjetskih religija porijeklom su s azijskog tla. Od 16. stoljeća Azija ulazi u dugo razdoblje ekonomski usporenoga rasta, a Zapad ubrzano počinje napredovati. Od 16. do 19. stoljeća Zapad vrši kolonizaciju na tlu Azije. Stvara se sve veća gospodarska razlika. Kada se u Europi razvila masovna i serijska proizvodnja, u Aziji se pojavilo nekoliko tvornica, ali se u poljodjelstvu nastavilo raditi starim metodama ručnim oruđem. Na Zapadu vladaju dva mišljenja. Jedno je da će gospodarstvo razvijenih azijskih zemalja prestići Zapad, a drugo da će se uskoro znatno usporiti. Razlog je drugomu mišljenju taj da je učinkovitost rada (broj proizvoda po stroju i zaposlenome) konstantna, a broj strojeva i zaposlenih stalno raste. Takav način gospodarskoga rasta ima svoje granice. No ne treba zaboraviti na prilagodljivost dalekoistočnih zemalja zahtjevima tržišta. Tvorac singapurskoga gospodarskoga čuda jednom prilikom rekao je: „Da bi se neka zemlja razvila, potrebna joj je stega, a ne demokracija.“ Dalekoistočnim zemljama vlada jasan i čvrst red koji je stran većini Zapada, a pogotovo zemljama trećega svijeta. Gospodarski je sustav svojim smanjenjem troškova skladištenja uvelike ubrzao, pojeftinio i povećao kakvoću proizvodnje. Azija je poznata i po mnogim krizama, sukobima i ratovima. Nakon Drugoga svjetskoga rata, zbog netrpeljivosti, došlo je do sukoba između komunističkih zemalja i nekomunističkih vladavina na jugoistoku i Dalekom istoku (Kina, Koreja, Vijetnam, Sovjetski Savez…). Na Bliskom je istoku žarište sukoba oko palestinske države i nafte, a česti su i vjerski sukobi hinduske Indije i muslimanskoga Pakistana. Razlog je mnogih sukoba i buđenje islama, naročito u Iranu.
I. Odaberi točan odgovor (samo je jedan odgovor točan).
1. Što možemo zaključiti uspoređujući broj zaposlenih, broj strojeva i učinkovitost rada u dalekoistočnim zemljama?
a) Učinkovitost rada i broj zaposlenih te broj strojeva raste proporcionalno
b) Broj strojeva je približno isti, dok broj novozaposlenih neprestano raste
c) Dok zaposlenost, kao i broj strojeva raste, učinkovitost proizvodnje ostaje ista
d) Broj zaposlenih ostaje približno isti, a učinkovitost rada znatno se povećava
PROVJERI

2. Kako se povećala kvaliteta proizvodnje u Aziji?
a) Jeftinom radnom snagom
b) Odabirom kvalitetnijih sirovina
c) Jeftinijom pohranom u skladištima
d) Velikim tvornicama koje zapošljavaju puno radnika
PROVJERI

3. Zašto zapadne zemlje smatraju da će ih sve razvijeniji Istok prestići?
a) Jer tamo vlada čvrst red
b) Zbog državnog uređenja
c) Zbog velike radne učinkovitosti
d) Nije rečeno u tekstu
PROVJERI

II. Pažljivo pročitaj zadane tvrdnje i označi točno ili netočno.
1. Tekst navodi da je indijski teritorij jedno od nemirnih područja zbog buđenja islama.
točno
netočno
PROVJERI

2. Singapursko gospodarstvo prednjači nad ostalim državama na gospodarski zaostalom azijskom kontinentu.
točno
netočno
PROVJERI

3. Uspješni azijski poduzetnici slažu se s tvrdnjom da je za napredak zemlje važnije obratiti pozornost na radničke dužnosti i disciplinu prije nego na njihova prava.
točno
netočno
PROVJERI

III. Na prazne crte upiši odgovarajuću riječ ili više riječi izravno iz teksta, tako da rečenica bude točna (Napomena: broj praznih crta u rečenici odgovara broju riječi koje se trebaju upisati na njih.) Primjer: Mnogi za Aziju kažu da je _________ _________ __________. (kolijevka ljudske civilizacije)
1. Dvije države i pripadajuće im religije između kojih dolazi do učestalih zaraćenja su i .
2. Proces koji je izvršavan na azijskom kontinentu trajao je otprilike tristo godina.
3. Azijci su se u poljoprivredi koristili u vrijeme kad je taj dio gospodarstva u Europi već bio industrijaliziran.
PROVJERI